Stručno i brzo vršimo izradu tehničke dokumentacije za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata na području cijele Hrvatske.

Rok podnošenja zahtjeva prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je 30.06.2013., a rok podnošenja zahtjeva za nezakonito izgrađene zgrade za koje se vodi inspekcijski postupak je 31.12.2012.



ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Dana 4. kolovoza 2012. stupio je na snagu novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), kojim je predviđen novi rok za podnošenje zahtjeva do 30. lipnja 2013. i nakon kojeg se zahtjev više neće moći podnijeti.

Za nezakonito izgrađene zgrade za koje je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do dana stupanja na snagu novog zakona, rok je 31. prosinac 2012.


NEZAKONITO IZGRAĐENA ZGRADA je zgrada odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje ili je izgrađena protivno aktu za građenje, sa izvedenima najmanje grubim konstruktivnim radovima (temelji sa zidovima, stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom), sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, a koja mora biti vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave, izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja RH, iz lipnja 2011.
Ukoliko se zahtjev ne podnese do kraja rokova, zgrade za koje neće biti doneseno rješenje o izvedenom stanju neće se moći rabiti, rekonstruirati (dograđivati i nadograđivati) ni priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu te se za nju neće moći izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, a neće se moći ni evidentirati u katastarskom operatu i upisati u zemljišne knjige.
Postupak ozakonjenja je sada jednostavniji i jeftiniji za podnositelje zahtjeva.

Novi zakon zgrade prema zahtjevnosti dijeli na 4 grupe:


1.  Zahtjevna zgrada – zgrada veća od 400 m2, zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti veća od 1000 m2 i zgrada javne namjene bez obzira na njezinu površinu.

2.  Manje zahtjevna zgrada – zgrada manja od 400  m2, i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti manja od 1000 m2.

3.  Jednostavna zgrada – zgrada čija bruto površina nije veća od 100 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti manja od 400 m2.

4.  Pomoćna zgrada – zgrada manja od 50 m2, koja ima jednu etažu i koja je u funkciji osnovne zgrade, ako osnovna zgrada ima akt na temelju kojega je izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.


VISINA NAKNADE

Visina naknade propisuje se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade i drugim kriterijima, uredbom Vlade.

Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti obročno ili jednokratno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade, obvezniku se odobrava popust od 25% na visinu naknade, s time da iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kuna po zgradi.


KOMUNALNI I VODNI DOPRINOS

Podnositelji zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, razmjerno suvlasničkom dijelu zgrade odnosno veličini njihova posebnog dijela zgrade ili veličini funkcionalne jedinice koju koriste.